18. 12 - 23. 12. 2011.
Svetsko tržište žitarica je burno odreagovalo na nagoveštaje o pozitivnim kretanjima u američkoj ekonomiji i to tako što je došlo do očiglednog rasta cena pre svega pšenice, a potom i kukuruza. Na našem tržištu i ponuda i tražnja očekuju da se cene ove dve najznačajnije žitarice pomere sa mrtve tačke koja je u slučaju pšenice imala prefiks najskuplje , a u slučaju kukuruza najjeftinije robe na tržištu šireg regiona. Kada se to konačno desilo u drugoj polovini ove nedelje, aktivirao se i promet. U protekloj nedelji on je iznosio 1.369. tona robe ili za 9,87% više nego prethodne nedelje, a što je efektuiralo finansijskom vrednošću prometa od 25.002.360,00 dinara. U odnosu na upoređujući pokazatelj iz prethodnog nedeljnog perioda to je rast od 13,80%.
Relativno veliki raspon u kome su se kretale cene kukuruza u protekloj nedelji, definitivno je pokazatelj koji ukazuje da se nešto dešava na ovom tržištu. Naime, cena kukuruza se protekle nedelje kretala između 15,00 i 15,50 din/kg bez PDV. Osnovno je pitanje : Kako protumačiti ova dešavanja? S obzirom na nadolazeće signale sa svetskih tržišta o rastu cene, a istovremeno uvažavajući činjenicu da je ovonedeljni cenovni maksimum od 15,50 din/kg postignut krajem nedelje, sam po sebi se nameće zaključak da bi ovo mogao da bude početak cenovnog oporavka kukuruza. Ovaj zaključak bi mogao da stoji čak i bez obzira na to što je prosečna cena trgovanja protekle nedelje od 16,32 din/kg (15,12 bez PDV) statistički gledano u blagom padu od 0,39% u odnosu na prethodnu nedelju. Svakako , nerealno je očekivati da taj rast bude značajan i veliki, ali da bi mogao da preraste u trend, to je realno očekivanje.
Pšenicom se malo trguje. Ono što bi moglo da pokrene tražnju na aktivnije trgovanje svakako jeste pad cene. On se u protekloj nedelji i desio. Cena od 20,20 din/kg (18,70 bez PDV) je za 1,56% niža od prosečne cene trgovanja u prethodnoj nedelji. Mali količinski uzorak koji je bio predmet prošlonedeljnog trgovanja, međutim upućuje na oprez u pogledu donošenja konačnih prognoza. Da li će cena pšenice početi da se približava cenama u našem okruženju pokazaće naredni period. Ukoliko se to desi, možemo očekivati i uključivanje izvoznika, pa samim tim i znatno veće promete na ovom tržištu.
U nedelji za nama ponovo su bile zastupljene obe robe iz tzv „soja komleksa". Zrno soje se prodavalo po ceni od 35,00 din/kg bez PDV što je cenovni rast u odnosu na prethodnu nedelju od 2,94%, dok se sojina sačma sa 44% proteina prodavala po ceni od 34,50 din/kg bez PDV ili po 1,43% manjoj ceni nego prethodne nedelje. Posle dužeg vremena tržišna anomalija da je zrno soje jeftinije od sojine sačme je ispravljena. Najveći razlog svakako je u činjenici da je ukinut prelevman na uvoz sojine sačme.
Od ostalih roba trgovalo se još mineralnim đubrivom NPK 3x15 po ceni od 34,56 din/kgi stočnim brašnom po ceni od 17,11 din/kg (14,50 bez PDV).
PRODEX se ponovo spustio ispod kote „200" i na dan 23.12.2011. godine iznosi 199,01 indeksnih poena, što je za 1,29 indeksnih poena pad u odnosu na petak iz prethodne nedelje.
Na samom smo kraju 2011. godine koja je kao nikada ranije otvorila pitanje značaja hrane u svetu i to kako u smislu dovoljnosti, tako i u pogledu cena. Godina za nama svakako može da ponese epitet „Godine skupe hrane". Šta bismo mogli da očekujemo u 2012. godini? Svetski bilansi osnovnih poljoprivrednih proizvoda su umirujući i bolji nego što su bili koliko pre godinu dana. Međutim, sve analize ukazuju da će se svet i dalje suočavati sa problemom relativno visokih cena hrane. Konačno, kako će izgledati srpsko tržište osnovnih primarnih poljoprivrednih proizvoda, u velikoj meri zavisi upravo od svetskih cena, ali i od raspoloživosti ovih roba na našem tržištu. Sagledavanjem domaćih bilansa i predviđanjima na osnovu svih ostalih relevantnih tržišnih parametara, može se doneti jedan generalni zaključak o tome da nas očekuje ipak jedna realtivno stabilna godina sa aspekta cena . Uz očekivana sezonska pomeranja, možemo prognozirati ipak blagi opšti rast cena na tržištu žitarica i to realtivno veći rast cene kukuruza u odnosu na porast cene pšenice. Taj rast svakako neće biti tako skokovit kao u ekonomskoj 2010./11. godini, ali po svoj prilici ćemo biti u prilici da konstatujemo da se neće ugroziti projektovan rast inflacije i troškova života, ali da će se sa druge strane i zadovoljiti kriterijum pokrivanja troškovne kalkulacije naših poljoprivrednika uz mali profit.
Žarko Galetin, direktor




